MUKE PO EUROZONI SE NASTAVLJAJU!

Muke po eurozoni se nastavljaju! Slovenija je sljedeća zemlja za koju vlada bojazan da će trebati bailout, odnosno veliki paket pomoći kako bi održala financijsku stabilnost. Čemu takve bojazni i što je pošlo po zlu?

Bankarski sustav je veoma osjetljiv – propast jedne banke znači da propadaju ne samo depoziti i štednja, već svi instrumenti koje je ta banka izdala postaju nenaplativi. Poduzeća koja imaju neki instrument koji je izdala ta banka gube novac zbog nemogućnosti naplate, što dobar dio njih gura u probleme, a tim putem kreću i s njima povezane financijske institucije, uključujući i druge banke. Na taj način propadanje jedne banke znači ozbiljnu prijetnju gospodarstvu čitave zemlje.

U Sloveniji postoji jedna banka koja je, što zbog loših procjena pri davanju kredita, što zbog loše makroekonomske situacije, u naročito ozbiljnoj situaciji: Nova Kreditna Banka Maribor d.d. (iako je tu i Nova Ljubljanska Banka d.d.), koja je izgubila više od 82% svoje tržišne vrijednosti u posljednjih godinu dana i potrebna joj je pomoć. MMF je iznio procjenu prema kojoj se oko trećinu korporativnih zajmova triju najvećih slovenskih banaka ne otplaćuje. Kada se zajmovi ne otplaćuju dulje vrijeme, moraju se otpisati, a kako su oni dio imovine banke, njihovim otpisom banka gubi na vrijednosti. Slično se događa i s poduzećima koja imaju visok udio nenaplativih potraživanja, pa se često događa da stečaj jednog velikog poduzeća uzrokuje propast ili probleme kod mnogih malih dobavljača i poslovnih partnera i domino-efekt u čitavom gospodarstvu. Slovenska poduzeća tako imaju visok udio duga prema glavnici (debt/equity ratio), što ih čini ranjivima na tržišne poremećaje i povećava potrebu za investicijskim kapitalom. Slovensko je zaduživanje u posljednjih mjesec dana zbog ovih rizika poskupilo za cijelih jedan posto, ako promatramo trošak kamata za desetogodišnju državnu obveznicu, što dodatno otežava sanaciju. Iz tog je razloga MMF savjetovao Sloveniji veće otvaranje prema izravnim stranim investicijama, kritizirajući ih zbog odveć zaštitničkog garda prema ‘nacionalnim interesima’. Nije ništa čudno čuti takve kritike od MMF-a, koji otvaranje prema stranim investicijama smatra univerzalnim lijekom za sve bolesti.

Što je Slovencima uistinu činiti, i hoće li ih zadesiti ciparska sudbina? Vjerojatno neće. Slovenija treba rekapitalizaciju u iznosima više no deseterostruko manjim od onog ciparskog, a sama Vlada može prodati neko od velikih poduzeća u državnom vlasništvu, koja su do sada ljubomorno čuvana kao strateški interes. Je li prodaja dobro rješenje – nije, no možda će biti nužno, kako bi se namaknula odgovarajuća sredstva. Velik će politički pritisak biti na novoj premijerki Alenki Bratušek, a glas MMF-a bit će njihov ekspert koji za nekoliko dana postaje guverner središnje banke, Boštjan Jazbec. Vjerovati je kako će Slovenci proći i kroz ovu krizu zbog visokih potencijalnih priljeva kapitala u slučaju novog privatizacijskog vala, no pitanje ostaje je li se ovakav scenarij mogao izbjeći i može li se gospodarstvo postaviti na zdrave temelje koji će jamčiti dugoročnu stabilnost i rast u jeku krize eurozone.

https://studiotreningowekrk.pl
Catering dla firm Sopot
Trening EMS Mistrzejowice