KOLIKA JE ZAPRAVO VAŠA ZARADA?

Prečesto sam u praksi gledala kako najprije ‘propadnu’ u bespućima neplaniranog poduzetništva upravo oni koji većinu isporuka naplaćuju u gotovini!

Iako paradoksalno izgleda, oni se najlakše nasukaju u uvjerenju da je sve što izvuku iz ladice svoje blagajne njihovo. Tromost države u naplati poreznih dugovanja je uvelike tomu doprinjela. No, budući da je i to ponašanje koje je ostalo u prošlosti (nasreću, ili nažalost – ocijenite sami), nama koji smo i dalje odlučni baviti se poduzetništvom, ne preostaje drugo nego dobro se informirati i izračunati si svoju zaradu.

Vaši će Vam knjigovođe moći dati podatak o točnoj zaradi – vašem dohotku ili dobitku (vidi raniji članak) i o točnom iznosu poreza koji na njega plaćate tek po zaključivanju poslovnih knjiga za proteklu godinu. Za fizičke osobe (obrti ‘dohodaši’, samostalne djelatnosti) taj rezultat prijavljuje poreznim organima najkasnije do kraja veljače, a za pravne osobe (poduzeća, zadruge, obrti dobitaši’) do kraja travnja. Utvrđuje se uvijek za poslovnu godinu koja završava sa 31.12. (za one koji su počeli ili prestali poslovati na neki određeni datum u godini, stvar je malo drugačija).

Ipak, na neizostavno pitanje svojih klijenata kako da oni znaju koliko će im na kraju ostati, morala sam pronaći neki odgovor unaprijed. Do njega sam došla tako da sam za sve klijente našeg knjigovodstvne agencije zbrojila ukupne bruto isporuke (sa PDV-om). S druge strane, za sve njih zbrojila sam sve iznose koje moraju proslijediti u državni proračun: za sve vrste poreza i sve vrste davanja. Napominjem, da su u računicu ušli i oni koji nisu u sustavu PDV-a, i oni koji nemaju zaposlenih.

Kad smo sve zbrojili, podijelili i izračunali prosjek, došli smo do podatka da svaki od nas prosječno 42% svih bruto prihoda uplaćuje u državni proračun.

Za Vaš konkretan poduzetnički pothvat, ovaj postotak može varirati i na više i na niže. Imate li više stope profita, razmjerno ćete manji dio dugovati proračunu. Izvozite li, još manje.

No, ako još niste ni počeli poslovati, a sebe vidite u jednoj od već postojećih tržišnih niša, moj je savjet da računate na ovo u svojim poslovnim planovima.

Iako se možda čini da vas ovime odgovaram od poduzetništva, otklanjam svaku povezanost sa takvim zaključkom; oko 93.000 malih poduzeća i oko 85.000 obrtnika u Hrvatskoj dokaz je da se može. Dapače, rekla bih: mora se!

Tekstovi u ovoj rubrici pisani su sa namjerom da svjesno ulazite u poduzetništvo i da aktivno rješavate svoju egzistenciju. Bit ćete uspješni samo ako ste informirani i pripremljeni. Sretno!

https://studiotreningowekrk.pl
Catering dla firm Sopot
Trening EMS Mistrzejowice